Sveti Vasilije Ostroški slavi se 12. maja (29. aprila po starom kalendaru). On je jedan od najpoštovanijih svetitelja u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi i jedan od najvećih čudotvoraca hrišćanskog sveta. Manastir Ostrog u Crnoj Gori, gde počivaju njegove mošti, posećuju stotine hiljada poklonika svake godine. Sveti Vasilije rođen je 1610. godine u selu Mrkonjići u Popovom Polju (današnja Hercegovina), u pobožnoj porodici Jovanović. Kršten je imenom Stojan. Od detinjstva je učio pri manastiru Zavala, a zatim pri manastiru Tvrdoš, gde se i zamonašio. Pokazavši veliku učenost i duhovnost, rukopoložen je za sveštenika, a potom i za episkopa. Najpre je bio Episkop zahumsko-hercegovački, a kasnije Mitropolit. Živeo je u teškim vremenima turskog ropstva. Narod je bio ponižen, hramovi rušeni, vera ugrožena. Vasilije je obilazio svoje stado, hrabrio narod, obnavljao crkve i škole. Zbog svog delovanja, bio je progonjen i oklevetan od Turaka i unijata. Na kraju života, povukao se u manastir Ostrog, usečen u stenu na visini od 900 metara. Tu je proveo poslednje godine u postu, molitvi i duhovnim podvizima. Prestavio se mirno 1671. godine. Kada su, poslije izvesnog vremena, otvorili njegov grob, nađoše telo netljeno i mirotočivo. Od tada, bezbrojna čuda desila su se na njegovim moštima — isceljenja neizlečivih bolesti, pomoć u nevoljama, zaštita od zla. Čuda se dešavaju svim ljudima, bez obzira na veru i nacionalnost — Srbi, Hrvati, Muslimani, Albanci — svi dolaze u Ostrog i dobijaju pomoć. Sveti Vasilije Ostroški je svetitelj koji ni posle smrti ne prestaje da pomaže svima koji mu se s verom obrate. Njegova reč i danas odjekuje: „Ko s verom dođe, neće otići bez pomoći."