Praznik se obeležava 15. februara po novom (Gregorijanskom) kalendaru. Sretenje Gospodnje je jedan od dvanaest velikih Gospodnjih praznika. Slavi se u spomen na događaj kada je Presveta Bogorodica, četrdeseti dan po Rođenju Isusa Hrista, donela Božanskog Mladenca u jerusalimski hram da bi Ga, prema Mojsijevom zakonu, posvetila Bogu i prinela žrtvu - dve grlice ili dva golubića. Tada je u hramu bio pravedni starac Simeon, kome je Sveti Duh obećao da neće umreti dok ne vidi Spasitelja sveta. Kada je ugledao Hrista, Simeon Ga je uzeo na ruke i proročki izgovorio čuvene reči: "Sad otpuštaš u miru slugu svojega, Gospode, po reči svojoj, jer videše oči moje Spasenje Tvoje..." (Lk 2:29). Ovim događajem simbolično se susreću Stari i Novi Zavet - starozavetni zakon predstavljen u Simeonu ustupa mesto novozavetnoj blagodati donetoj u Hristu. U hramu se našla i proročica Ana, koja je takođe prepoznala i objavila Mesiju. Sretenje je praznik susreta Boga i čoveka. U srpskoj tradiciji, Sretenje ima i ogroman istorijski značaj - tog dana 1804. podignut je Prvi srpski ustanak u Orašcu pod vođstvom Karađorđa, a 1835. donet je Sretenjski ustav, prvi demokratski ustav Srbije.